Žgaravica-gorušica, osjećaj pečenja u prsima i epigastriju, regurgitacija je čest simptom koji pacijenti navode pri posjeti ljekaru. Podaci govore da u SAD-u čak 44% odraslih ima problema sa žgaravicom na mjesečnoj bazi, a čak 10% na dnevnoj bazi.
Ne možemo reći da je svaka žgaravica-gorušica gastroezofagealna refluksna bolest. Da bi rekli da pacijent ima GERB, prema definiciji Svjetske gastroenterološke asocijacije, isti mora imati pojavu simptome žgaravicu-gorušicu dva puta nedeljno u trajanju duže od tri mjeseca.
Šta je GERB?
Gastroezofagealna refluksna bolest – GERB je patološko stanje u kome dolazi do refluksa želučanog sadržaja (bogatog kiselinom i enzimima) u jednjak, usnu šupljinu, a kod nekih oboljelih i u gornje dišne puteve, zbog čega dolazi do pojave simptoma ili komplikacija bolesti.
Sam gastroezofagealni refluks nastaje zbog slabljenja donjeg ezofagealnog sfinktera, koji predstavlja jednu vrsta nepovratnog ventila. Takva narušena funkcija donjeg ezofagealnog sfinktera, će stvoriti priliku da se pod uticajem pritiska vraća sadržaj iz želuca u jednjak.
Zbog ponavljanog vraćanja, kiselog želučanog sadržaja u jednjak, nastaje iritacija i upale na sluznici jednjaka. U slučaju da se takve promjene ne prepoznaju, odnosno ne dijagnosticiraju i ne započne njihovo liječenje, proces dalje napreduje dovodeći do upalnih promjena na stanicama, potom displazije i naposlijetku do najteže komplikacije ovog oboljenja karcinoma.
Upravo je to razlog što ova, u osnovi benigna bolest, zahtijeva ozbiljani pristup u dijagnostici i liječenju.
Koji su simptomi GERB-a?
Brojni su simptomi koji se navode kao razlogom ove bolesti. Često pacijenti zalutaju te se prvo jave kardiologu, pulmologu, otorinolarinogologu ili pak stomatologu. Ne rijetko, se obavi niz pretraga od strane ovih specijalnosti, pa tek po isključivanju istih, postavi se sumnja na GERB koji pacijenta dovede do gastroenterologa. Simptomi mogu biti tipični, atipični i alarmantni.
Tipični simptomi su žgaravica – goručica, regurgitacija kiselog sadžaja, podrigivanje i bol u žličici sa širenjem iza donjeg dijela grudne kosti , koji je vezan za vrijeme uzimanja hrane ili nakon obroka.
Atipični simptomi su hronični kašalj izražen noću, promuklost, pogoršanje astme, laringitisa, hipersalivacija, osječaj „knedle u grlu“, oštečenje zubne cakline, neugodan zadah iz usta.
Alarmanti simptomi su bolno i otežano gutanje (disfagija), gubitak na tjelesnoj masi, anemija.
Kako se dijagnostikuje GERB?
Dobro uzeti anamnestički podaci o tegobama pacijenta su prva stepenica u dijagnostici gastroezofagealnog refluksa.
– da li se žgaravica i regurgitacije javljaju nakon obroka i koliko često se javlja ?
– da li je vezana za određenu vrstu hrane?
– vrijeme dana kada se simptomi javljaju?
– da li je tegoba vezana za položaj tijela, fizičku aktivnost i slično?
Sve su to pitanja koja nam pomažu u dijagnostici ovog oboljenja.
Ukoliko postavimo sumnju da je reflux doveo do promjena na samoj sluznici jednjaka ili neki drugi razlog bolesti jednjaka, potrebno je uraditi endoskopsku dijagnostiku ezofagogastrodudoenoskopiju.
Endoskopskim pregledom mogu se uočiti oštećenja sluznice jednjaka, a uzimanje uzorka sluznice (biopsija) možemo patohistološkom analizom uočiti rane promjene sluznice, bilo da su one upalne i premaligne, a naposljetku možemo uočiti promjene koje upučuju na karcinom jednjaka.
Ovu pretragu radimo svim pacijetima sa alarmantom simptomatologijom, onim koji nisu imali gubitak simptoma na primjenjenu terapiju i pacijentima sa simptomima GERB-a starijim od 45 godina.
Dodatne pretrage, kao što su manometrija, pH-metrija jednjaka te kontrastni radiološki pregled mogu pomoći u procjeni tegoba vezanih za ovo oboljenje.
Kako se liječi GERB?
Primjena potentnih lijekova ( farmakološke mjere liječenja) uz promjenu stila života (nefarmakološke mjere) je osnovni princip liječenja. Ove mjere dovode do redukcije simptoma bolesti, sa tim podižemo kvalitetu života naših pacijenata i smanjujemo mogučnost komplikacija same bolesti.
Nefarmakološke mjere podrazumjevaju promjenu stila života, navika i prehrane u cilju redukcije osnovnog simptoma žgaravice i regurgitacije kod naših pacijenata. Preporuke su: konzumacija obroka u manjoj količini češće u toku dana, uz izbjegavanje obroka 2-3 sata prije večernjeg spavanja, spavanje na povišenom uzglavlju, prestanak uzimanja alkohola, gaziranih pića, pušenja duhana i duhanskih proizvoda, smanjen unos kafe, kisele hrane i pića, redukcija prekomjerne tjelesne težine.
Poduzete mjere nefarmakološkog liječnja same često nisu dovoljne da bi dovele do redukcije simptoma, zbog čega se pacijentima predlažu potenti lijekovi.
Inhibitori protonske pumpe (omeprazol, lanzoprazol, pantoprazol, esomeprazol, rabeprazol dexlansoprazol) – su prvi izbor i najučinkovitiji su lijekovi koji se koriste u liječenju GERB-a.
H2 blokatori (famotidin, ranitidin) – se koristi kao nadopuna terapiji inhibitorima protonske pumpe kod pacijenata sa izraženim nočnim simptomima.
Antacidi – danas imaju manje čestu primjenju, iako se predlažu za uklanjanje povremenih simptoma bolesti.
Ukoliko farmakološke i nefarmakološke mjere liječenja nisu dale rezultatate, kod upornih simptoma i promjena na sluznici jednjaka do kojih reflux dovodi predlažu se mjere hiruškog liječenja. Laparaskopska fundoplikacija predstavlja minimalno izvazivnu operaciju, zatezanje donjeg ezofagealnog sfinkera.
Zdravstvena ustanova, Specijalna bolnica
Medical Institute Bayer
Alekse Šantića 8, 75000 Tuzla, BiH
Odjeljenje za gastroenterologiju
Telefon: +387 35 309 135,
+387 35 309 235,
+387 35 309 237
Mail: gastro@mib.institute
