Za portal BHbasket dr. Samed Djedović govorio je o iznenadnoj srčanoj smrti kod sportista.
“Iznenadna ili nagla srčana smrt, po definiciji, predstavlja neočekivan, nagli prestanak rada srca unutar 60 minuta od pojave prvih simptoma. Međutim, najčešće, poslije simptoma, prestanak srčane funkcije nastupa već nakon nekoliko minuta. Smrt nastaje zbog toga što srce kao pumpa prestane pumpati krv u cirkulaciju i prije svega primarno strada mozak.
U prvih 8 do 10 sekundi pacijent gubi svijest i već unutar 3 do 5 minuta, ukoliko ne pružimo prvu pomoć, ne pokrenemo ponovno srčanu akciju, nastupa tzv. nepovratno i reverzibilno oštećenje mozga odnosno potpuna ili nepovratno stanje, odnosno smrt pacijenta. U tim situacijama zapravo jako je bitno da reagujemo jako brzo i kao što sam već rekao po definiciji iznenadne srčane smrti imamo svega nekoliko minuta da reagujemo i ponovno postavimo srčanu akciju”, kaže dr. Samed Djedović i nastavlja:
“Ukoliko smo reagovali brzo, prepoznali to stanje, možemo pokrenuti srčanu akciju i ponovno postaviti cirkulaciju i na taj način spasiti nekom život. Najčešći uzroci, kada gledamo srce za iznenadnu srčanu smrt, uzroci mogu u najvećim broju slučajev< nego otprilike 70-80% je koronarna bolest, ono što znamo kao srčani udar. Međutim, ne treba poistovjetiti srčani udar sa iznenadnom srčanom smrti jer srčani udar može da prođe i bez toga.
Međutim, to je najčešći uzrok jer prestanak cirkulacije u srcu zapravo dovodi do poremećaja srčanog ritma. U osnovi 80% uzroka iznenadne srčane smrti su srčane aritmije i to prije svega ono što nazivamo malignim ventrikularnim aritmijama, fibrilacija ili ventrikularna tahikardija. Pored ove koronarne bolesti, znači bolesti krvnih i sudova srca, ostali uzroki su bolesti srčane zalistaka, zatim srčana slabost, različite oblici infekcija i sl.”, kaže on,
Treba naglasti da postoje određeni dijelovi naše populacije koji su u povećanom riziku od iznenadne srčane smrti. Ukoliko imamo članove porodice koji su umrli naglo, iznenada, u mlađoj životnoj dobi obavezno je da užim članovima obitelji, napravimo pregled, jer te su stvari genetski često uslovljene.
“Koji su to kardiološki skriminzi, pregledi koji radimo kod tih pacijenata? U osnovi razmišljamo o najčešćim oboljenjima koje su dovele do iznenadne srčane smrti kod članova porodice i te ljude gledamo kao povećani rizik. Trebamo prije svega uraditi osnovni kardiološki pregled sa ultrazvukom EKG, halter EKG-a jednodnevni, višednevni ili eventualno neke dodatne genetske testove ukoliko razmišljamo i sumnjamo neke specifične bolesti srca. Posebna dio naše populacije su sportaši i to prije svega profesionalni sportaši, znači osobe koje se izlažu ekstremnim fizičkim obterećenjima.
U iznenadnoj srčanoj smrti najčešće imamo neki okidač. To bude ili fizičko opterećenje ili neki emocionalni stres koji dovodi do ubrzanog rada srca, dovodi do porasta krvnog pritiska, povećava se gustoća krvi u tom momentu i zapravo to su okidači koji će dovesti do razvoja poremećaja srčanog ritma kao najčešćeg uzroka ili nekih drugih uzroka iznenadne srčane smrti. Tako da u ovoj grupi ljudi u našoj populaciji profesionalno sportaša moramo posebno obratiti pažnju.
Takvi ljudi zaista trebaju da imaju sistematske, periodične, kvalitetne kardiološke preglede gdje ćemo, koliko je to moguće sa dostupnim dijagnostičkim testovima, isključiti neke od najčešćih uzroka koji dovode do iznenadne srčane smrti. Mi zapravo možemo prilično lako spasti nekom životu ukoliko znamo kako to uraditi i ukoliko reagujemo na vrijeme”, govori dr. Samed Djedović i nastavlja:
“Uslov reagovanja na vrijeme je da to stanje prepoznamo i da krenemo odmah sa koracima koji mi smo spasili takvoj osobi život. Ono što je bitno naglasiti je da zapravo te edukacije, ono što se Basic Life Support ili BSL je nešto što je zapravo program edukacije opštoj populaciji, najčešće se radi u policijsmim stanicama, vatrogasnim jedinicama, školama, obdaništima u osnovi, treba educirati što više ljudi da zna prepoznati to stanje i na koji način pomoći pacijentu. Prva i osnovna stvar, ukoliko se nađemo u toj situaciji svakako, je da pomislimo da je u tom momentu čovjeku prestalo raditi srce i preporuka je zapravo da prvi korak je da prilazimo pacijentu da zapravo budemo sigurni da je on u nekom prostornom smislu u poziciju kada nije dodatno ugrožen, kao što je mogućnost od nailaska vozila, požar, urušavanja zgrade i sl.
Takvog pacijenta trebamo postaviti u poziciju za sve ostale korake. Prvi korak bi bio provjeriti srčanu aktivnost. Najjednostavnije je pipanje na vratu, osjetiti pulsacije.
Međutim, u slučaju da ljudi ne znaju kako se tu radi, možda je nekad i teško, ali osnovno se može procijentiti da li čovjek diše. Ukoliko nemamo disanje ili srčanu aktivnost, onda u što kraćem periodu moramo zapravo početi sa mjerama koje nazivamo kardio-pulmonalna reanimacija, odnosno održavanje disanja i rada srca, što je osnova tog procesa oživljavanja. Ukoliko smo u mogućnosti, pozovemo pomoć i ukoliko neko je tu sa nama, naravno zamolimo za saradnju, tako da će ta osoba pozvati pomoć, a u isto vrijeme pružamo prvu pomoć, koja se zasniva na ono što kažemo održavanju dišnih puteva, znači da omogućimo da ta osoba diše.
Tu podrazumijeva postavljanje osobe na leđa. Ono što radimo je zabacivanje glave prema nazad, jednom rukom pritiskamo čelo prema nazad, drugom rukom podižemo vilicu i na taj način obezbijedimo protok zraka, ukoliko osoba može da diše, ukoliko ne, u tom momentu bi trebalo zapravo raditi ono što kažemo vještačko disanje. Postoji posebni ambubaloni kojima mi zapravo upuhujemo zrak u dišne puteve ili se to može raditi metodom usta na usta.
I druga bitna stvar je da se radi masaža srca. To podrazumijeva pritisak na grudni koš, iza grudne kosti, ne na nivou rebara ili trbušnog zida, i radimo kompresiju od prilike 100 pritisaka u minutu i nakon svakih 30 pritisaka uradimo dva upuhivanja zraka. U osnovi to su vrlo jednostavni koraci koji treba uraditi dok ne dođe prva stručna pomoć da pomogne toj osobi.
Iznenadna srčana smrt je definicija ukoliko zapravo nastupi smrt, ali tako isto imamo srčani zastoj bez iznenadne srčane smrti. To je u situacijama kada smo osobu uspjeli oživjeti, spasiti života. I šta dalje raditi kod tih osoba? Naravno, ukoliko ranije nisu urađeni svi dijagnostički testovi, pretrage, kardiološke, to ćemo napraviti obavezno, ali ono što trebamo svakako kod tih osoba uraditi to je ugradnjanje kardioverter-defibrilatora.
To su oni aparatići koje postavimo ispod kože sa jednom elektrodom koja se nalazi u srcu i koja zapravo radi u stanjima u kojima dođe do poremeća ritma, koji najčešći uzrok, kao što sam rekao, 80% slučajeva je aritmija uzrok smrti.
Postavljamo te elektrode na mjesta na koji su na slikama jednostavno sa dva dugmeta. Jedno dugme je da se pokrene aparat, drugo dugme je za isporuku struje, odnosno pokretanje ponovno srčane aktivnosti.
Uvijek se sjetimo fudbalera Eriksena, čovjeka koji je imao zapravo srčani zastoj, bez iznenanja srčani smrti i nakon ugradnje aparata i svega ostalog se i dalje profesionalno bavi sportom. To je naravno procijena da li neko koji je u povećanom riziku može da se bavi profesionalno sportom, to je procijena ljekara koji bi trebao da bude uže specijaliziran, odnosno poznavati one aktuelne smjerice prema kojima zapravo i radimo i da one koji nisu u mogućnosti, nisu od prevelikog rizika, da isključe, odnosno zabrane mogućnost profesionalnog bavljenja sportom, ili one osobe koje su imale takvu situaciju i preživjele, da procijenimo da li se u nastavku mogu dalje baviti sportskim aktivnostima. Naravno, sportaši, kao što sam rekao, jesu ugrožena populacija, zato što su mlade osobe, zato što su izložene ekstremnim, prije svega fizičkim, ali i emocionalnim stresovima, ali isto tako, treba i u opštoj populaciji pokušavati prepoznati osobe koje imaju riziku od razvoja srčanog zastoja i nakon toga iznenadne srčane smrti.
I svakako, u slučajama kada to imamo u porodici, uže članove te obitelji trebamo zapravo pozvati na pregled. Pregled kardiologa kod tih osoba mora biti obavezan. Veliki broj tih bolesti su zapravo urođene.
Mogu se desiti bilo kada u život. Iznenadna srčana smrta može desiti i kod novorođenta, kao i kod osobe koja je poodmakloj životnoj dobi. Međutim, s obzirom da se sportaši intenzivno opterečuju fizički i emocionalno vrlo rano, jako je bitno da zapravo što ranije prepoznajemo osobe koje bi mogle biti u povećanom riziku od razvoja srčanog zastoja.
Pogledajte video prilog sa dr. Samedom Djedovićem.
