Specijalna bolnica “Medical Institute Bayer” Tuzla raspisuje javni oglas za prijem u radni odnos.
Otvorene su pozicije za doktora specijalistu anesteziologije sa reanimatologijom na neodređeno vrijeme te doktora medicine – sekundarca na određeno vrijeme (6 mjeseci) uz mogućnost produžavanja ugovora.
Prijavite se i postanite dio našeg stručnog tima!
Opšti uslovi:
Da su državljani BiH,
Da imaju najmanje 18 godina života,
Da su zdravstveno sposobni za obavljanje poslova na koje se prijavljuju,
Pored zakonom propisanih opštih uslova za obaljanje poslova specijaliste anesteziologije sa reanimatologijom, kandidati za radno mjesto pod rednim brojem 1. moraju ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:
Završen medicinski fakultet
Završena specijalizacija i položen specijalistički ispit iz oblasti anesteziologije i reanimatologije;
Aktivno znanje engleskog jezika;
Poznavanje rada na računaru (Word, Excel…)
Pored zakonom propisanih opštih uslova za obaljanje poslova doktora medicine, kandidati za radno mjesto pod rednim brojem 2. moraju ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:
Završen medicinski fakultet i položen stručni ispit
Aktivno znanje engleskog jezika;
Poznavanje rada na računaru (Word, Excel…)
Uz prijavu na konkurs, potrebno je dostaviti:
Kraću biografiju sa kontakt podacima (telefon, adresa) za radno mjesto pod rednim brojem 1. i 2.,
Diplomu o završenom medicinskom fakultetu (ovjerena fotokopija) za radno mjesto pod rednim brojem 1. i 2.,
Uvjerenje o položenom stručnom ispitu (ovjerena fotokopija) za radno mjesto pod rednim brojem 1. i 2.,
Uvjerenje o položenom specijalističkom ispitu (ovjerena fotokopija) za radno mjesto pod rednim brojem 1.,
Dokazi o poznavanju engleskog jezika i rada na računaru (ovjerene kopije) za radno mjesto pod rednim brojem 1. i 2.,
Uvjerenje o državljanstvu (original) za radno mjesto pod rednim brojem 1. i 2.,
PBA -1 (original) za radno mjesto pod rednim brojem 1. i 2.,
Lična karta (ovjerena fotokopija) za radno mjesto pod rednim brojem 1. i 2.,
Ljekarsko uvjerenje će dostaviti kandidati koji budu izabrani za prijem u radni odnos
Prijave na javni oglas sa potrebnom dokumentacijom mogu se dostaviti poštom ili lično na adresu:
Zdravstvena ustanova Specijalna bolnica “Medical Institute Bayer” Tuzla
sa naznakom “PRIJAVA NA JAVNI OGLAS”
ul. Alekse Šantića br.8
75000 Tuzla
Konkurs ostaje otvoren do 31.07.2024. godine.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. Nakon što komisija pregleda dokumentaciju, kandidati čije su prijave blagovremene i uredne i koji ispunjavaju uslove oglasa biti će pozvani na intervju.
Kandidati koji ne ispunjavaju neki od opštih ili posebnih uslova konkursa neće biti obavještavani, niti će biti pozivani na razgovor.
Za portal BHbasket dr. Samed Djedović govorio je o iznenadnoj srčanoj smrti kod sportista.
“Iznenadna ili nagla srčana smrt, po definiciji, predstavlja neočekivan, nagli prestanak rada srca unutar 60 minuta od pojave prvih simptoma. Međutim, najčešće, poslije simptoma, prestanak srčane funkcije nastupa već nakon nekoliko minuta. Smrt nastaje zbog toga što srce kao pumpa prestane pumpati krv u cirkulaciju i prije svega primarno strada mozak.
U prvih 8 do 10 sekundi pacijent gubi svijest i već unutar 3 do 5 minuta, ukoliko ne pružimo prvu pomoć, ne pokrenemo ponovno srčanu akciju, nastupa tzv. nepovratno i reverzibilno oštećenje mozga odnosno potpuna ili nepovratno stanje, odnosno smrt pacijenta. U tim situacijama zapravo jako je bitno da reagujemo jako brzo i kao što sam već rekao po definiciji iznenadne srčane smrti imamo svega nekoliko minuta da reagujemo i ponovno postavimo srčanu akciju”, kaže dr. Samed Djedović i nastavlja:
“Ukoliko smo reagovali brzo, prepoznali to stanje, možemo pokrenuti srčanu akciju i ponovno postaviti cirkulaciju i na taj način spasiti nekom život. Najčešći uzroci, kada gledamo srce za iznenadnu srčanu smrt, uzroci mogu u najvećim broju slučajev< nego otprilike 70-80% je koronarna bolest, ono što znamo kao srčani udar. Međutim, ne treba poistovjetiti srčani udar sa iznenadnom srčanom smrti jer srčani udar može da prođe i bez toga.
Međutim, to je najčešći uzrok jer prestanak cirkulacije u srcu zapravo dovodi do poremećaja srčanog ritma. U osnovi 80% uzroka iznenadne srčane smrti su srčane aritmije i to prije svega ono što nazivamo malignim ventrikularnim aritmijama, fibrilacija ili ventrikularna tahikardija. Pored ove koronarne bolesti, znači bolesti krvnih i sudova srca, ostali uzroki su bolesti srčane zalistaka, zatim srčana slabost, različite oblici infekcija i sl.”, kaže on,
Treba naglasti da postoje određeni dijelovi naše populacije koji su u povećanom riziku od iznenadne srčane smrti. Ukoliko imamo članove porodice koji su umrli naglo, iznenada, u mlađoj životnoj dobi obavezno je da užim članovima obitelji, napravimo pregled, jer te su stvari genetski često uslovljene.
“Koji su to kardiološki skriminzi, pregledi koji radimo kod tih pacijenata? U osnovi razmišljamo o najčešćim oboljenjima koje su dovele do iznenadne srčane smrti kod članova porodice i te ljude gledamo kao povećani rizik. Trebamo prije svega uraditi osnovni kardiološki pregled sa ultrazvukom EKG, halter EKG-a jednodnevni, višednevni ili eventualno neke dodatne genetske testove ukoliko razmišljamo i sumnjamo neke specifične bolesti srca. Posebna dio naše populacije su sportaši i to prije svega profesionalni sportaši, znači osobe koje se izlažu ekstremnim fizičkim obterećenjima.
U iznenadnoj srčanoj smrti najčešće imamo neki okidač. To bude ili fizičko opterećenje ili neki emocionalni stres koji dovodi do ubrzanog rada srca, dovodi do porasta krvnog pritiska, povećava se gustoća krvi u tom momentu i zapravo to su okidači koji će dovesti do razvoja poremećaja srčanog ritma kao najčešćeg uzroka ili nekih drugih uzroka iznenadne srčane smrti. Tako da u ovoj grupi ljudi u našoj populaciji profesionalno sportaša moramo posebno obratiti pažnju.
Takvi ljudi zaista trebaju da imaju sistematske, periodične, kvalitetne kardiološke preglede gdje ćemo, koliko je to moguće sa dostupnim dijagnostičkim testovima, isključiti neke od najčešćih uzroka koji dovode do iznenadne srčane smrti. Mi zapravo možemo prilično lako spasti nekom životu ukoliko znamo kako to uraditi i ukoliko reagujemo na vrijeme”, govori dr. Samed Djedović i nastavlja:
“Uslov reagovanja na vrijeme je da to stanje prepoznamo i da krenemo odmah sa koracima koji mi smo spasili takvoj osobi život. Ono što je bitno naglasiti je da zapravo te edukacije, ono što se Basic Life Support ili BSL je nešto što je zapravo program edukacije opštoj populaciji, najčešće se radi u policijsmim stanicama, vatrogasnim jedinicama, školama, obdaništima u osnovi, treba educirati što više ljudi da zna prepoznati to stanje i na koji način pomoći pacijentu. Prva i osnovna stvar, ukoliko se nađemo u toj situaciji svakako, je da pomislimo da je u tom momentu čovjeku prestalo raditi srce i preporuka je zapravo da prvi korak je da prilazimo pacijentu da zapravo budemo sigurni da je on u nekom prostornom smislu u poziciju kada nije dodatno ugrožen, kao što je mogućnost od nailaska vozila, požar, urušavanja zgrade i sl.
Takvog pacijenta trebamo postaviti u poziciju za sve ostale korake. Prvi korak bi bio provjeriti srčanu aktivnost. Najjednostavnije je pipanje na vratu, osjetiti pulsacije.
Međutim, u slučaju da ljudi ne znaju kako se tu radi, možda je nekad i teško, ali osnovno se može procijentiti da li čovjek diše. Ukoliko nemamo disanje ili srčanu aktivnost, onda u što kraćem periodu moramo zapravo početi sa mjerama koje nazivamo kardio-pulmonalna reanimacija, odnosno održavanje disanja i rada srca, što je osnova tog procesa oživljavanja. Ukoliko smo u mogućnosti, pozovemo pomoć i ukoliko neko je tu sa nama, naravno zamolimo za saradnju, tako da će ta osoba pozvati pomoć, a u isto vrijeme pružamo prvu pomoć, koja se zasniva na ono što kažemo održavanju dišnih puteva, znači da omogućimo da ta osoba diše.
Tu podrazumijeva postavljanje osobe na leđa. Ono što radimo je zabacivanje glave prema nazad, jednom rukom pritiskamo čelo prema nazad, drugom rukom podižemo vilicu i na taj način obezbijedimo protok zraka, ukoliko osoba može da diše, ukoliko ne, u tom momentu bi trebalo zapravo raditi ono što kažemo vještačko disanje. Postoji posebni ambubaloni kojima mi zapravo upuhujemo zrak u dišne puteve ili se to može raditi metodom usta na usta.
I druga bitna stvar je da se radi masaža srca. To podrazumijeva pritisak na grudni koš, iza grudne kosti, ne na nivou rebara ili trbušnog zida, i radimo kompresiju od prilike 100 pritisaka u minutu i nakon svakih 30 pritisaka uradimo dva upuhivanja zraka. U osnovi to su vrlo jednostavni koraci koji treba uraditi dok ne dođe prva stručna pomoć da pomogne toj osobi.
Iznenadna srčana smrt je definicija ukoliko zapravo nastupi smrt, ali tako isto imamo srčani zastoj bez iznenadne srčane smrti. To je u situacijama kada smo osobu uspjeli oživjeti, spasiti života. I šta dalje raditi kod tih osoba? Naravno, ukoliko ranije nisu urađeni svi dijagnostički testovi, pretrage, kardiološke, to ćemo napraviti obavezno, ali ono što trebamo svakako kod tih osoba uraditi to je ugradnjanje kardioverter-defibrilatora.
To su oni aparatići koje postavimo ispod kože sa jednom elektrodom koja se nalazi u srcu i koja zapravo radi u stanjima u kojima dođe do poremeća ritma, koji najčešći uzrok, kao što sam rekao, 80% slučajeva je aritmija uzrok smrti.
Postavljamo te elektrode na mjesta na koji su na slikama jednostavno sa dva dugmeta. Jedno dugme je da se pokrene aparat, drugo dugme je za isporuku struje, odnosno pokretanje ponovno srčane aktivnosti.
Uvijek se sjetimo fudbalera Eriksena, čovjeka koji je imao zapravo srčani zastoj, bez iznenanja srčani smrti i nakon ugradnje aparata i svega ostalog se i dalje profesionalno bavi sportom. To je naravno procijena da li neko koji je u povećanom riziku može da se bavi profesionalno sportom, to je procijena ljekara koji bi trebao da bude uže specijaliziran, odnosno poznavati one aktuelne smjerice prema kojima zapravo i radimo i da one koji nisu u mogućnosti, nisu od prevelikog rizika, da isključe, odnosno zabrane mogućnost profesionalnog bavljenja sportom, ili one osobe koje su imale takvu situaciju i preživjele, da procijenimo da li se u nastavku mogu dalje baviti sportskim aktivnostima. Naravno, sportaši, kao što sam rekao, jesu ugrožena populacija, zato što su mlade osobe, zato što su izložene ekstremnim, prije svega fizičkim, ali i emocionalnim stresovima, ali isto tako, treba i u opštoj populaciji pokušavati prepoznati osobe koje imaju riziku od razvoja srčanog zastoja i nakon toga iznenadne srčane smrti.
I svakako, u slučajama kada to imamo u porodici, uže članove te obitelji trebamo zapravo pozvati na pregled. Pregled kardiologa kod tih osoba mora biti obavezan. Veliki broj tih bolesti su zapravo urođene.
Mogu se desiti bilo kada u život. Iznenadna srčana smrta može desiti i kod novorođenta, kao i kod osobe koja je poodmakloj životnoj dobi. Međutim, s obzirom da se sportaši intenzivno opterečuju fizički i emocionalno vrlo rano, jako je bitno da zapravo što ranije prepoznajemo osobe koje bi mogle biti u povećanom riziku od razvoja srčanog zastoja.
Pogledajte video prilog sa dr. Samedom Djedovićem.
Primarius dr.med.sci Senada Husarić, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije i dijabetologije, pogledajte video koji govori o značaju ishrane kod sportista i gojaznosti kod sportista.
“Ishrana je jako bitna za sportiste i može poboljšati atletske performanse. Moramo naglasiti da prehrana nije jedini faktor koji je ključ uspjeha i koja stvara vrhunskog sportistu. U posljednje vrijeme puno se pažnje pridaje prehrani sportista jer je dokazano da se s prehranom podižu rezultati. Nema idealnog plana prehrane i zavisi od mnogo faktora…”, kaže prim.dr.med.sci Senada Husarić, subspecijalista endokrinologije i dijabetologije.
Žgaravica-gorušica, osjećaj pečenja u prsima i epigastriju, regurgitacija je čest simptom koji pacijenti navode pri posjeti ljekaru. Podaci govore da u SAD-u čak 44% odraslih ima problema sa žgaravicom na mjesečnoj bazi, a čak 10% na dnevnoj bazi.
Ne možemo reći da je svaka žgaravica-gorušica gastroezofagealna refluksna bolest. Da bi rekli da pacijent ima GERB, prema definiciji Svjetske gastroenterološke asocijacije, isti mora imati pojavu simptome žgaravicu-gorušicu dva puta nedeljno u trajanju duže od tri mjeseca.
Šta je GERB?
Gastroezofagealna refluksna bolest – GERB je patološko stanje u kome dolazi do refluksa želučanog sadržaja (bogatog kiselinom i enzimima) u jednjak, usnu šupljinu, a kod nekih oboljelih i u gornje dišne puteve, zbog čega dolazi do pojave simptoma ili komplikacija bolesti.
Sam gastroezofagealni refluks nastaje zbog slabljenja donjeg ezofagealnog sfinktera, koji predstavlja jednu vrsta nepovratnog ventila. Takva narušena funkcija donjeg ezofagealnog sfinktera, će stvoriti priliku da se pod uticajem pritiska vraća sadržaj iz želuca u jednjak.
Zbog ponavljanog vraćanja, kiselog želučanog sadržaja u jednjak, nastaje iritacija i upale na sluznici jednjaka. U slučaju da se takve promjene ne prepoznaju, odnosno ne dijagnosticiraju i ne započne njihovo liječenje, proces dalje napreduje dovodeći do upalnih promjena na stanicama, potom displazije i naposlijetku do najteže komplikacije ovog oboljenja karcinoma.
Upravo je to razlog što ova, u osnovi benigna bolest, zahtijeva ozbiljani pristup u dijagnostici i liječenju.
Koji su simptomi GERB-a?
Brojni su simptomi koji se navode kao razlogom ove bolesti. Često pacijenti zalutaju te se prvo jave kardiologu, pulmologu, otorinolarinogologu ili pak stomatologu. Ne rijetko, se obavi niz pretraga od strane ovih specijalnosti, pa tek po isključivanju istih, postavi se sumnja na GERB koji pacijenta dovede do gastroenterologa. Simptomi mogu biti tipični, atipični i alarmantni.
Tipični simptomi su žgaravica – goručica, regurgitacija kiselog sadžaja, podrigivanje i bol u žličici sa širenjem iza donjeg dijela grudne kosti , koji je vezan za vrijeme uzimanja hrane ili nakon obroka.
Atipični simptomi su hronični kašalj izražen noću, promuklost, pogoršanje astme, laringitisa, hipersalivacija, osječaj „knedle u grlu“, oštečenje zubne cakline, neugodan zadah iz usta.
Alarmanti simptomi su bolno i otežano gutanje (disfagija), gubitak na tjelesnoj masi, anemija.
Kako se dijagnostikuje GERB?
Dobro uzeti anamnestički podaci o tegobama pacijenta su prva stepenica u dijagnostici gastroezofagealnog refluksa.
– da li se žgaravica i regurgitacije javljaju nakon obroka i koliko često se javlja ?
– da li je vezana za određenu vrstu hrane?
– vrijeme dana kada se simptomi javljaju?
– da li je tegoba vezana za položaj tijela, fizičku aktivnost i slično?
Sve su to pitanja koja nam pomažu u dijagnostici ovog oboljenja.
Ukoliko postavimo sumnju da je reflux doveo do promjena na samoj sluznici jednjaka ili neki drugi razlog bolesti jednjaka, potrebno je uraditi endoskopsku dijagnostiku ezofagogastrodudoenoskopiju.
Endoskopskim pregledom mogu se uočiti oštećenja sluznice jednjaka, a uzimanje uzorka sluznice (biopsija) možemo patohistološkom analizom uočiti rane promjene sluznice, bilo da su one upalne i premaligne, a naposljetku možemo uočiti promjene koje upučuju na karcinom jednjaka.
Ovu pretragu radimo svim pacijetima sa alarmantom simptomatologijom, onim koji nisu imali gubitak simptoma na primjenjenu terapiju i pacijentima sa simptomima GERB-a starijim od 45 godina.
Dodatne pretrage, kao što su manometrija, pH-metrija jednjaka te kontrastni radiološki pregled mogu pomoći u procjeni tegoba vezanih za ovo oboljenje.
Kako se liječi GERB?
Primjena potentnih lijekova ( farmakološke mjere liječenja) uz promjenu stila života (nefarmakološke mjere) je osnovni princip liječenja. Ove mjere dovode do redukcije simptoma bolesti, sa tim podižemo kvalitetu života naših pacijenata i smanjujemo mogučnost komplikacija same bolesti.
Nefarmakološke mjere podrazumjevaju promjenu stila života, navika i prehrane u cilju redukcije osnovnog simptoma žgaravice i regurgitacije kod naših pacijenata. Preporuke su: konzumacija obroka u manjoj količini češće u toku dana, uz izbjegavanje obroka 2-3 sata prije večernjeg spavanja, spavanje na povišenom uzglavlju, prestanak uzimanja alkohola, gaziranih pića, pušenja duhana i duhanskih proizvoda, smanjen unos kafe, kisele hrane i pića, redukcija prekomjerne tjelesne težine.
Poduzete mjere nefarmakološkog liječnja same često nisu dovoljne da bi dovele do redukcije simptoma, zbog čega se pacijentima predlažu potenti lijekovi.
Inhibitori protonske pumpe (omeprazol, lanzoprazol, pantoprazol, esomeprazol, rabeprazol dexlansoprazol) – su prvi izbor i najučinkovitiji su lijekovi koji se koriste u liječenju GERB-a.
H2 blokatori (famotidin, ranitidin) – se koristi kao nadopuna terapiji inhibitorima protonske pumpe kod pacijenata sa izraženim nočnim simptomima.
Antacidi– danas imaju manje čestu primjenju, iako se predlažu za uklanjanje povremenih simptoma bolesti.
Ukoliko farmakološke i nefarmakološke mjere liječenja nisu dale rezultatate, kod upornih simptoma i promjena na sluznici jednjaka do kojih reflux dovodi predlažu se mjere hiruškog liječenja. Laparaskopska fundoplikacija predstavlja minimalno izvazivnu operaciju, zatezanje donjeg ezofagealnog sfinkera.
Prostata je žlijezda veličine kestena smještena u karlici. Osnovna funkcija prostate je proizvodnja većine tekućine u sjemenu. Temeljna funkcija prostate je vezana uz plodnost, a ne spolnu (seksualnu) moć muškarca.
Koja su najčešća oboljenja prostate?
Oboljenja prostate se mogu podijeliti na: upale (prostatitis), dobroćudno uvećanje proste (benigna prostatična hipertrofija), zloćudne bolesti prostate (kracinom prostate). Budući da mokraćna cijev prolazi sredinom prostate svaka značajna promjena u prostati (kao što su upala, dobroćudno povećanje i rak) mogu dovesti do smetnji mokrenja. Upalne bolesti (naročito akutni prostatitis) su tipične za mlađu dob muškarca dok se dobroćudno povećanje, a posebno rak prostate rijetko pojavljuju prije pedesete godine.
Akutni prostatitis manifestira se bolima u međici, visokom temperaturom, pečenjem i bolnim mokrenjem te ponekad i nemogućnošću mokrenja.
Hronični bakterijski prostatitis
Zbog prisutnog žarišta bakterija u tkivu prostate hronični bakterijski prostatitis udružen je s često ponavljajućim akutnim cistitisima, odnosno upalom sluznice mokraćnog mjehura. Kod ove bolesti, bolesnici su većinom bez tegoba između akutnih faza pogoršanja stanja.
Dobroćudno uvećanje prostate (BPH) se manifestira različitim tegobama mokrenja kao znakovima poremećenog pohranjivanja urina (tzv. iritativni simptomi – noćno mokrenje, učestalo mokrenje, urgentno mokrenje…) i/ili samog mokrenja (tzv. opstruktivni simptomi – otežan početak mokrenja s naprezanjem, tanki mlaz mokraće, kapanje iz mokraćne cijevi krajem mokrenja, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura…). Jednim imenom sve te simptome nazivamo “simptomi donjeg mokraćnog sistema”.
Rak prostate u ranoj fazi nema specifičnih simptoma i oni su u cijelosti jednaki poremećajima mokrenja kod benigno uvećane prostate. Metastaziranjem raka pojavljuju se koštani bolovi ili čak i prijelomi, anemija, krvarenje iz prostate i drugi problemi.
Šta možemo uraditi po pitanju prevencije bolesti prostate?
Preventivne aktivnosti imaju smisla samo i jedino u vezi raka prostate, dok ostale bolesti prostate nisu predmet preventivnih pregleda. Svaki muškarac iznad 50 godina, pa sve do svojih 75 godina, treba jednom godišnje obavljati urološki pregled i PSA. U slučaju pozitivne porodične anamneze, s takvim aktivnostima potrebno je započeti već i ranije i to u dobi između 40 i 45 godina.
Kako se liječe oboljenja prostete?
Zadatak je urologa utvrditi stepen uvećanja prostate te procijeniti stepen opstrukcije i intenzitet tegoba mokrenja uzimajući u obzir i subjektivnu tegoba od strane bolesnika. Pri tome je važno isključiti i druga stanja koja mogu biti glavnim uzrokom smetnji mokrenja. Svaka komplikacija BPH-a predstavlja apsolutnu indikaciju za hirurško liječenje. U drugim slučajevima moguć je konzervativni tretman koji uključuje samo redoviti nadzor i kontrole ili korištenje medikamenata sa ciljem ublažavanja postojećih tegoba i/ili usporavanja progresije bolesti te sprečavanja nastanka komplikacija.
Zdravstvena ustanova, Specijalna bolnica
Medical Institute Bayer
Alekse Šantića 8, 75000 Tuzla, BiH
Danas su našu ustanovu i direktora, prof. dr. Elmira Jahića posjetili dragi gosti: osvjedočeni prijatelj Bosne i Hercegovine, Diego Arria, bivši ambasador Veneceule u UN i predsjedavajući Savjeta bezbjednosti UN tokom 1992.godine i naš čuveni akademik Abdulah Sidran. U delegaciji je bio i generalni sekretar VKBI, g. Emir Zlatar. Gosti su odsjeli u hotelu Most koji se nalazi u okviru Medical Institute Bayer i izrazili su zadovoljstvo kvalitetom usluge koja je pružena. Naši gosti se nalaze u Tuzli zbog promocije knjige “Usporeni genocid u Bosni”, autora ambasadora Diega Arrie koja se održava danas, 25.05.2023. godine u 18.00 sati u Centru za kulturu, Galerije portreta grada Tuzla.
U Medical Institute Bayer počinje sa radom porodilište sa neonatologijom. Na čelu našeg tima su Prof. dr Zlatan Fatušić – ginekolog, akušer, Prim. dr Amer Mandžić – ginekolog, akušer i Prof. dr Fahrija Skokić – pedijatar, neonatolog.
Telefoni za dodatne informacije: 035 309 122 i 035 309 140. Ili na mailove: info@mib.institute ginekologija@mib.institute
Zdravstvena ustanova “Medical Institute Bayer” sa ponosom predstavlja promotivni spot pod nazivom “Život je lijep”.
Na jedinstven način želimo pokazati sklad između naših pacijenata, medicinskog osoblja i doktora, jer svi imamo isti zadatak – sačuvati život. Kroz 35 sekundi ovog videa predstavljeno je zadovoljstvo naših pacijenata, njihovi osmijesi, profesionalizam naših doktora i medicinskog osoblja, ali i briga o životu koji nastaje u našem botaničkom vrtu, jer važno je istaći da je u našoj zdravstvenoj ustanovi život na prvom mjestu.
“Život je lijep” je i česta poruka naših doktora pacijentima koji prolaze tretman u našoj zdravstvenoj ustanovi. Na taj način želimo našim pacijentima dati snagu i podršku, ali i poručiti da su svi uposlenici MIB-a uvijek na raspolaganju i spremni da brinu o zdravlju i sačuvaju živote.
Konsultativnospecijalistička ambulanta je pravo mjesto za otkrivanje i liječenje bolesti, prvenstveno srca i krvnih žila. Nemojte zanemariti simptome koji ukazuju na ove bolesti kao što su: bol u prsima, gušenje, poremećaj svijesti, zamor, aritmije. Pružamo i specijalističke preglede kardiohirurga, diabetologa, endokrinologa, preventivne preglede i preglede sportista. Mogućnost konačne dijagnoze bolesti u samo jednom dolasku.
Procedure koje možete obaviti: Ultrazvučni pregled srca Transezofagealnu ehokardiografiju Test opterećenja Dobutamin stres eho test 24h holter EKG-a i krvnog pritiska Poligrafija test Ultrazvuk štitnjače Color dopler krvnih žila vrata i perifernih krvnih sudova
Vrhunska stručnost i iskustvo naša je prednost. Brzo, efikasno i bez čekanja.
Kontakt telefoni za informacije i narudžbu: +387 35 309 155 +387 35 309 156 +387 35 309 160 +387 35 309 162 e-mail: info@mib.institute
• Elektrofiziologija srca je dio kardiologije koji se bavi dijagnostikom i liječenjem poremećaja srčanog ritma kao i procjenom rizika od iznenadne srčane smrti.
? U MIB Tuzla, elektorfiziologijom srca uspješno dijagnosticiramo i liječimo pacijente sa ?
? Na pregled kardiologa-aritmologa i elektrofiziologa bi se trebali javiti ako osjećate:?
▫ tahikardiju (ubrzani srčani rad; puls preko 100 otkucaja u minuti) ▫ bradikardiju (usporeni srčani rad, puls ispod 50 otkucaja u minuti u budnom stanju) ▫ nepravilani srčani rad („preskakanje“ srca ili ekstrasistole) ▫ kratkotrajne gubitke svijesti (sinkope) poslije kojih nema nikakvih neuroloških posljedica
• VRSTU I UZROK ARITMIJE doktor započinje pregledom i neinvazivnom dijagnostikom, a zavisno od utvrđene vrste i uzroka aritmije, kardiolog može preporučiti i elektrofiziološku dijagnostiku srca. ✔ Za rezervaciju termina i sve dodatne informacije, kontaktirajte nas na telefon broj ☎ 035309200 ili ? e-mail adrese info@mib.institute
Zdravstvena ustanova Specijalna bolnica "Medical Institute Bayer" Tuzla već godinama zauzima lidersku poziciju u dijagnostici i tretmanu kardiovaskularnih bolesti u BiH i regionu.
Konsultativnospecijalistička ambulanta je pravo mjesto za otkrivanje i liječenje bolesti, prvenstveno srca i krvnih žila. 
Nemojte zanemariti simptome koji ukazuju na ove bolesti kao što su: bol u prsima, gušenje, poremećaj svijesti, zamor, aritmije.
Pružamo i specijalističke preglede kardiohirurga, diabetologa, endokrinologa, preventivne preglede i preglede sportista. 
Procedure koje možete obaviti: 
Ultrazvučni pregled srca 
+387 35 309 155
e-mail: info@mib.institute
