06/nov/2017

Hrana za zdravlje srca uključuje konzumiranje povrća, voća, cjelovitih žitarica, mliječnih proizvoda bez masnoće ili sa niskim sadržajem masnoća, bezmasno meso, meso ribe, peradi, jaja, orašastih plodova, sjemenki, soje, mahunarki i biljnih ulja.
Treba ograničiti ili izbjegavati unos natrijuma, zasićenih ili trans masti, šećera i alkohola.

Vaš ljekar vam može preporučiti prehrambene smjernice za zdravlje srca, koje će vam pomoći u borbi protiv visokog krvnog pritiska (hipertenzije), jer je dokazano da snižavaju krvni tlak i loši LDL holesterol u krvi.

Hrana kao osnova za zdravlje srca

  • Povrće: špinat, blitva, kelj, brokula, kupus i mrkva
  • Voće: jabuke, banane, narandže, kruške, grožđe i šljive
  • Cjelovita zrna žitarica: zobene pahuljice, integralna riža i kruh od cjelovitog zrna ili tortilje
  • Mliječni proizvodi bez masti ili sa niskim sadržajem masnoće kao što su mlijeko, sir ili jogurt
  • Hrana bogata proteinima:
  • Riba bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, tune i pastrmke
  • Bezmasno crveno meso
  • Perad, kao što su piletina bez kožice ili puretina
  • Jaja
  • Orašasti plodovi i sjemenke
  • Mahunarke kao što su grah, leća, slanutak
  • Ulja i namirnice koje sadrže visoke razine mononezasićenih i polinezasićenih masti koje mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola u krvi i rizika od kardiovaskularnih bolesti. Neki izvori ovih ulja su:
  • Canola, kukuruz, maslina, šafran, sezam, suncokret i sojino ulje
  • Orašasti plodovi poput oraha, badema i borovih orašastih plodova
  • Losos i pastrmka
  • Sjeme poput sezama, suncokreta, bundeve ili lana
  • Avokado
  • Tofu

Koliko trebate jesti?

Dnevne kalorijske potrebe organizma se razlikuju zavisno o vašem polu, dobi i nivou tjelesnih aktivnosti. O tome možete razgovarati sa vašim porodičnim ljekarom ili nutricionistom.

Prehrana koja je zdrava za srce podrazumijeva ograničavanje konzumacije natrijuma, zasićenih i trans masti, šećera i alkohola.

Natrijum

Uravnoteženom dnevnom prehranom, odrasli i djeca iznad 14 godina treba da konzumiraju manje od 2.300 mg natrijuma dnevno, što je približno jednoj kašikici soli, a mlađa djeca još manje. Unosi se uglavnom putem kuhinjske soli, a ima ga u prerađenoj, dimljenoj i konzerviranoj hrani, u morskim plodovima, ribi i algama.
Ako imate visoki krvni pritisak, možda ćete morati još više ograničiti unos natrijuma. Razgovarajte sa svojim doktorom o količini natrija koja odgovara vama ili vašem djetetu.

Kupujte i pripremajte hranu koja ima niži nivo natriju. Prednost neka ima svježa ili zamrznuta hrana bez dodataka soli. Izbjegavajte procesuiranu hranu, konzervirane proizvode, unaprijed pripreljenu, mariniranu, prženu hranu i mesne prerađevine.
Jedite kod kuće češće tako da možete kuhati svježe i odabrane namirnice, što će vam omogućiti kontrolu količine natrijuma u vašim obrocima.
Prilikom kuhanja ograničite upotrebu gotovih umaka i “instant” proizvode poput riže, rezanaca i gotove tjestenine. Izbjegavajte gotove začinske mikseve i gazirana pića i sok od paradajza.

 

Alkohol

Ako pijete alkohol, trebali biste ograničiti njegov unos. Muškarci ne bi smjeli konzumirati više od dva alkoholna pića dnevno. Žene ne bi trebalo da popiju više od jednog alkoholnog napitka dnevno.

Jedno piće je:

3.5 dl običnog piva (do 5% alkohola)
1.4 dl vina (12% alkohola)
0.14 dl žestokog alkoholnog pića (40% alkohola)

Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome koliko alkohola pijete. Vaš ljekar vam može preporučiti da smanjite količinu alkohola koju pijete ili da prestanete konzumirati alkohol.

Previše alkohola može da:

Poveća krvni pritisak i nivo triglicerida u krvi.
Doda kalorije na dnevnu prehranu i eventualno prouzrokujte povećanje težine.
Pogorša srčani rad i dovede do zatajenja srca kod nekih bolesnika.
Prouzrokuje zatajenje srca kod nekih osoba s kardiomiopatijom.

Ako ne pijete, ne biste trebali ni početi piti. Ne bi trebalo da pijete ako ste trudni, mlađi od 21 godine, uzimate određene lijekove ili imate određena medicinska stanja uključujući srčane probleme.

Ne zaboravite da alkoholna pića sadrže kalorije i pridonose vašem dnevnom kalorijskom unosu. Količina kalorija varira u zavisnosti od vrste alkoholnog pića.


05/nov/2017

Istraživanja pokazuju da događaji koji nose emocionalni naboj – osobito oni koji uključuju ljutnju – mogu prouzrokovati srčani udar ili anginu kod nekih ljudi. Stres može djelovati kao okidač za pojavu visokog krvnog pritiska i drugih rizičnih kardiovaskularnih stanja.
Neki od načina na koje se ljudi suočavaju sa emocionalno teškim situacijama, poput konzumacije alkohola, zloupotrebe opojnih tvari, pušenja ili prejedanja – nisu zdrav načini za upravljanje stresom. Plač, izražavanje ljutnje ili socijalna izolacija mogu privremeno da vam pomognu da se rasteretite, ali imajte na umu i efikasnije tehnike savladavanja stresnih situacija.

Učite kako da se nosite sa stresom i problemima. Tehnike savladavanja stresa mogu poboljšati vaše emocionalno i fizičko zdravlje.

Razmotrite zdrave aktivnosti smanjenja stresa kao što su:

  • Fizička aktivnost
  • Boravak u prirodi
  • Opuštajuće terapije, masaža, hobi
  • Praktikovanje meditacije
  • Razgovor sa prijateljima, porodicom, članovima zajednice ili vjerskim licem, ako pripadate nekoj od konfesija
  • Zamolite svog ljekara da vas uputi na efikasne načine upravljanja stresom
  • Potražite pomoć psihologa
  • Sudjelujte u programu upravljanja stresom

Pokušajte da pratite svoje reakcije na stres. Kada jednom ustanovite na koje sve načine reagujete u takvim situacijama, moći ćete bolje da ih sagledate i usvojite povoljnije načine reagovanja.

Smatrajte to svojim prvim korakom na putu ka upravljanju stresom.

Promjene se neće desiti preko noći, potrebno je vrijeme i upornost da bi se promijenile ustaljene reakcije u stresnim situacijama. Novi načini reagovanja na stres su vam na dohvat ruke.


logo-footer

Zdravstvena ustanova Specijalna bolnica "Medical Institute Bayer" Tuzla već godinama zauzima lidersku poziciju u dijagnostici i tretmanu kardiovaskularnih bolesti u BiH i regionu.

Sva prava zadržava MIB