EKG – Elektrokardiografija

Elektrokardiografija je proces snimanja elaktrične aktivnosti srca u vremenu koristeći elektrode smještene na koži. Ove elektrode registruju električne promjene srčanog mišića tokom svakog srčanog udara. Grafički zapis ovih promjena nazivamo elektrokardiogramom (EKG).

Srce je jedinstveni mišić u tijelu koji posjeduje svojstvo automatskog formiranja impulsa i ritmičkih kontrakcija. Dejstvo elektrokardiograma bazira se na činjenici da srčani mišić (miokard), kao i svaki drugi mišić u radu, proizvodi električne struje (električni efekat). To je posljedica metabolizma, biološkog, hemijskog i fiziološkog procesa u jednom organizmu ili u pojedinoj ćeliji.

Ovo je najčešći test koji se izvodi u kardiologiji i bez njega se ne može zamisliti kardiološki pregled.

Eektrokardiogram je dijagnostički test koji se koristi u otkrivanju oboljenja srca. Naročiti poka­zatelj jeste promjena u funkciji srca i stanju provod­nog sistema i srčanih žila koje ishranjuju srčani mišić. EKG pokazuje sljedeća stanja:

• EKG je zlatni standard u dijagnozi srčanih aritmija,
• Pomaže pri dijagnostici akutnog infarkta miokarda i drugih oblika koronarne bolesti,
• Pomaže u dijagnostici poremećaja elektrolita (npr. hiperkalemija i hipokalemija)
• EKG se koristi u skriningu za ishemijsku bolest srca u ergometriji,
• Proširenje i zadebljanje srčanih pretkomora i komora,
• Perikarditis (upala srčane maramice),
• Promjene na srcu kod sistemskih oboljenja,
• Funkcionisanje vodiča ritma (pejsmejkera) itd.
• EKG može biti povremeno koristan u nesrčanim bolestima kao što su plućna embolija, hipotireoza itd.